Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Što je sudac Agius mislio kad je Prliæu rekao: Ostalo možete sa sobom ponijeti kuæi!
Srijeda, 29 Oujak 2017
Uzorak Slike

- Ovo suðenje je tamna strana meðunarodne pravde koje æe usporiti njezin razvoj, ali je ne smije dovesti u pitanje, a ako je ovih 13 godina bila cijena za to, neka tako bude, jer ionako te godine ništa ne može vratiti - poruèio je Jadranko Prliæ, prvooptuženi na suðenju za Herceg-Bosnu pred Haaškim sudom na kraju rasprave u žalbenom postupku.  - Zasigurno ne može - dodao je na Prliæeve rijeèi predsjedavajuæi Žalbenog vijeæa, sudac Carmel Agius.

Petero sudaca pravomoænu æe presudu donijeti najkasnije do studenog. Branitelji šestorke danas su završili iznositi argumentaciju za rušenje nepravomoæne presude kojom je Raspravno vijeæe u svibnju 2013. osudilo svu šestoricu kao sudionike udruženog zloèinaèkog pothvata (UZP) kojemu je cilj bio etnièko èišæenje prostora Herceg-Bosne i njezino pripajanje Hrvatskoj. 

- Iako je rijeè 2016. godine bila “post-truth” (post-istina, op.a.), za mene je to bila rijeè 2013. godine - rekao je Prliæ u osobnom obraæanju sucima, na što su juèer svi optuženi imali pravo.

- Svjestan sam da sudska istina ne mora odgovarati stvarnoj, ali da može biti toliko divergentna i suprotstavljena èinjenicama, to je previše - dodao je Prliæ, govoreæi o nepravomoænoj presudi, po kojoj, kako je rekao, ispada da je njegova najveæa greška to što je ostao, što nije pobjegao za vrijeme rata. To su u svojim osobnim obraæanjima ponavljali i Slobodan Praljak i Milivoj Petkoviæ.

- U Mostaru je Armija BiH napadala HVO, a ne obrnuto - rekao je Praljak sucima.

- Ako na kraju èasni sud zakljuèi da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti. Moja savjest je èista - zakljuèio je u svom obraæanju, koje je zapoèeo navodeæi primjere iz Njemaèke (“njemaèki MUP registrirao je 3700 napada na izbjeglice, što nisu uspjeli sprijeèiti i pronaæi poèinitelje”) i SAD-a (“uragan Katrina potaknuo je 1700 kaznenih djela, ubojstava, silovanja, pljaèki, a moæni atributi moæne Amerike nisu uspjeli pronaæi poèinitelje”).  - U BiH 1992. u nekoliko dana nakon srpske agresije urušila se cjelokupna struktura države, kolabirale su sve institucije i atributi - rekao je Praljak. 

Svi optuženi djelovali su zadovoljni što se bliži pravomoæna presuda, ali i pomalo frustrirani zbog osjeæaja da nisu imali pravièno suðenje te da ni sada u žalbenoj raspravi nisu mogli iznijeti neke od argumenata koje su željeli iznijeti - zbog toga što Žalbeno vijeæe nema mandat razmatrati nanovo veæ razmotrene dokaze, veæ gleda precizno odreðene detalje na kojima poèivaju žalbe kako braniteljskih timova, tako i tužiteljstva koje traži puno veæe kazne zatvora.

Sudac prekidao Prliæa

Tako je predsjedavajuæi sudac Agius danas u nekoliko navrata prekidao Prliæev odgovor na tužiteljev žalbeni zahtjev. Nije dozvolio Prliæu da objasni kako se “približavamo opasnom presedanu da se optuži bilo tko za jednostavno slanje vojnika u rat, pa èak i ako, poput mene, nije u zapovjednom lancu”.

- Tuðman je bio osnova za utvrðivanje zloèinaèke namjere (u nepravomoænoj presudi, op.a.), a evo što je on govorio… - nastavio je Prliæ želeæi pokazati jedan slajd, no sudac Agius, dotad veæ vidno iznerviran nakon što je Prliæa nekoliko puta opominjao da se usredotoèi samo i iskljuèivo na jedan dio žalbe tužiteljstva, odgovorio je ovako: - Držite nam lekciju iz povijesti, ali mene to ne zanima. Samo me zanima što imate za reæi o UZP3. Ostalo možete sa sobom ponijeti kuæi - rekao je Agius.  - Samo pokušavam pomoæi sudskom vijeæu, ništa drugo - požalio se Prliæ.

- Zasigurno ne pomažete sebi - odgovorio mu je predsjedavajuæi sudac. Prliæ je na to kazao kako je spreman preuzeti rizik i nastaviti govoriti što želi, no nakon što mu je i drugi sudac Theodore Meron savjetovao da odustane i radije prepusti ostatak minutaže svom odvjetniku, Prliæ je to i uèinio. 

- Frustrirajuæe je sve ovo. Odiseju je trebalo kraæe da doðe do Itake nakon Trojanskog rata nego nama da doðemo do presude u ovom sluèaju - rekao nam je Prliæev odvjetnik Michael Karnavas kasnije, u pauzi za ruèak, ispred zgrade suda.

- U ovome smo veæ 12 godina. Razumljiv je osjeæaj frustriranosti, umora, ljutnje, želje da vas se èuje. Imamo osobu koja se predala u oèekivanju da æe imati pošteno suðenje, a nije imao pošteno suðenje - dodao je Karnavas. 

Vesna Alaburiæ, braniteljica Milivoja Petkoviæa, nada se da je sucima uspješno objašnjeno kako u prvoj polovici 1993. nije bilo masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva niti iz jednog dijela Herceg-Bosne, a druga polovica 1993., iako drugaèija, nije posljedica želje da se intenzivira primjena nekog zloèinaèkog plana, nego posljedica ofenzive Armije BiH.  Praljkova braniteljica Nika Pinter, pak, upozorava: - U sluèaju da UZP bude potvrðen, što mi je doista teško vjerovati, posljedice za RH mogu biti politièke, moralne i financijske. 

Izjave odvjetnika optuženih

Nika Pinter, braniteljica Slobodana Praljka, zadovoljna je argumentima koje su iznijeli svi braniteljski timovi šestorke, a zadovoljna je i osobnim obraæanjem svoga klijenta sudu. Na pitanje kakve æe posljedice pravomoæna presuda imati na Republiku Hrvatsku u sluèaju da u njoj bude potvrðen udruženi zloèinaèki pothvat iz nepravomoæne presude, Praljkova braniteljica odgovara:

- U sluèaju da bude potvrðen, što mi je doista teško vjerovati, posljedice mogu biti politièke, moralne i financijske. Financijske zato što možemo oèekivati u redu ljude koji æe reæi da su bili ošteæeni djelovanjem predstavnika RH u tom UZP-u. Nažalost, bojim se za posljedice u BiH, to me prvenstveno brine jer veæ iskorištavaju presudu iako nije pravomoæna. Bojim se da æe se realizirati želja da se ukinu Hrvati kao konstitutivan narod i da se proglase manjinom. Bojim se da æe biti jako ružne posljedice ako ostane udruženi zloèinaèki pothvat.

Michael G. Karnavas, branitelj Jadranka Prliæa, u kratkom razgovoru za Veèernji list u Haagu iznosi svoje viðenje žalbenog postupka u kojem je danas završena rasprava i u kojem se pravomoæna presuda oèekuje najkasnije u studenom.  

- Tužiteljstvo je danas ponovilo da je, kad je rijeè je o dijelu koji nisu dobili (u nepravomoænoj presudi), Raspravno vijeæe ignoriralo dokaze, analiziralo ih u dijelovima, tj. da ih nije dobro analiziralo. Sve to smo mi ponavljali posljednji tjedan. Naš argument je danas bio pitanje kako je moguæe da je Raspravno vijeæe imalo takav pristup prema nekim pitanjima vezanim uz tužiteljevu žalbu, a ne prema èitavom predmetu, koji se odnosi na sve optužene.

Kad gledate dokaze obrane, posebno dokaze Prliæeve obrane na suðenju, nije trebalo doæi do osuðujuæe presude, ne postoji udruženi zloèinaèki poduhvat. Zloèini su poèinjeni i pojedinci su odgovorni, ali sugerirati da je UZP postojao od 1992. i da je Tuðman pokušao podijeliti BiH dok je istovremeno naoružavao muslimane u vrijeme kad je treæina Hrvatske okupirana - to je smiješno. 

Tužiteljstvo tvrdi da Raspravno vijeæe nije primjereno ocijenilo dokaze. Nama to takoðer pokazuje da suci nisu bili adekvatno pripremljeni. Ili nisu imali sposobnost ili nisu imali volje da donesu ispravnu odluku. Pokušali smo danas, ali smo u tome zaustavljeni, pokazati isjeèak sa službene web stranice Tribunala koja tvrdi da su Tuðman i Miloševiæ pokušali podijeliti BiH na sastanku u Karaðorðevu. To je onaj sastanak o kojem ljudi koji nisu tamo bili znaju što je na njemu reèeno. I zatim se kaže da se hrvatsko vodstvo u BiH okrenulo protiv muslimana i pokušalo stvoriti državu. To je na službenoj web stranici ICTY-ja. Iako se o tome vodilo cijelo suðenje, taj narativ je na službenom webu objavljen dok je suðenje trajalo. Tako da nije iznenaðujuæe da ste imali dvoje sudaca (u Raspravnom vijeæu, op.a.) koji su preuzeli taj narativ i zatim razmotrili dokaze samo kako bi se uvjerili da se uklapaju u njihov narativ. Svi drugi dokazi koje smo predstavili odbaèeni su jer se ne uklapaju u takav narativ. Na koncu imamo osjeæaj da nismo dobili pošteno suðenje. Nadamo se da smo tu poruku prenijeli sucima. Mislim da æe biti fer, ali teško je pridobiti suce u žalbenom postupku da procjenjuju dokaze jer to nije dio njihova posla. Ali nadam se da æe na koncu uèiniti pravu stvar.

Ako udruženi zloèinaèki pothvat ostane potvrðen, kakve posljedice to može imati po RH?

- Ne mislim da æe imati neke posljedice. Ta prièa je isprièana, nije prvi put da bi utvrdili UZP, kao što sam rekao: veæ je na web stranici suda. Ne koriste pojam UZP, ali kažu ovo se dogodilo.  BiH bi morala tužiti Hrvatsku Meðunarodnom sudu pravde, a vjerojatnost da u tome uspiju je ravna nuli. Na koncu, ako pogledate statistiku, što je Hrvatska uèinila, što je Tuðman uèinio tih godina za BiH, pa BiH ne bi postojala kao što postoji danas da nije bilo Hrvatske. Bilo kroz primanje izbjeglica, bilo kroz naoružavanje… Što god su trebali, Tuðman je bio ondje. Na koncu, Tuðman je dozvolio da bude pod pritiskom SAD-a jer su željeli zaustaviti rat. Praktièki je oduzeo pravo glasa bh. Hrvatima stvorivši tu besmislicu od Federacije. Danas imate to da muslimani biraju vodstvo bh. Hrvata. Strahujem da æe bh. Hrvati u neko trenutku postati manjina, izgubiti status konstitutivnog naroda.

Kako se vaš klijent Prliæ drži?

- Frustrirajuæe je sve ovo. Odiseju je trebalo kraæe da doðe do Itake nakon Trojanskog rata nego nama da doðemo do presude u ovom sluèaju. U tome smo veæ 12 godina. Razumljiv je osjeæaj frustriranosti, umora, ljutnje, želje da vas se èuje. Osam mjeseci rada na našim dokazima potpuno je ignorirano. Ovdje imamo osobu koja se predala u oèekivanju da æe imati pošteno suðenje, a nije imao pošteno suðenje. Razumljivo je da je frustriran i ljut, kao i mi ostali. 

Veèernji List

 
« Prethodna   Sljedea »