Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Obrana Valentina Æoriæa: Nije bilo okupacije u Herceg-Bosni
Petak, 24 Oujak 2017
Uzorak Slike

Obrana bivšeg zapovjednika vojne policije Valentina Æoriæa pred Haškim sudom poruèila je u žalbenoj raspravi da je presudom u predmetu “Prliæ i drugi” pogrešno utvrðeno postojanje okupacije na prostoru Herceg-Bosne.

Vijeæe u prvostupanjskoj presudi nije navelo invaziju kao kljuèni element okupacije, stranom silom proglasio je HVO koji je bio konstitutivni dio legalnih vojnih snaga BiH koji je u skladu s ustavim BiH 1993. organizirao obranu na lokalnoj razini na prostoru Herceg-Bosne i kojeg je i predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegoviæ priznao kao legitimni dio oružanih snaga BiH, kazao je pravni zastupnik Dan Ivetiæ. 

Nema strane sile, nema invazije i nema okupacije, pa èitav koncept propada, kazao je Ivetiæ dodajuæi da je jednako neutemeljeno vijeæe u presudi zakljuèilo i o postojanju meðunarodnog oružanog sukoba tijekom 1993. u BiH uz umiješanost Hrvatske.

Hrvatska je u tom razdoblju opskrbljivala oružjem Armiju BiH, na snazi je bio sporazum o prijateljstvu i suradnji pa bi se logikom vijeæa moglo zakljuèiti i da je Armija BiH djelovala kao okupacijski agent Hrvatske na teritoriju BiH, dodao je Ivetiæ.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovaèkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoæno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zloèina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prliæ nepravomoæno je osuðen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojiæ i bivši naèelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petkoviæ na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Æoriæ na 16, a naèelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušiæ na 10 godina zatvora.

 Raspravno vijeæe je veæinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajuæeg suca Jeana-Claudea Antonettija, tada zakljuèilo da je sukob izmeðu HVO-a i Armije BiH 1993-94. godine bio meðunarodni sukob te da je veæina zloèina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi poèinjena u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio politièkog i vojnog vodstva Hrvatske, ukljuèujuæi i predsjednika Franju Tuðmana. Cilj toga udruženog zloèinaèkog pothvata, prema zakljuècima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta barem djelomièno u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u sluèaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeæe je zakljuèilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja razlièitih aspekata zajednièkog zloèinaèkog cilja uspostave etnièki homogenog prostora.

Ivetiæ je kazao i kako je u presudi pogrešno utvrðena odgovornost Æoriæa jer dokazi pokazuju da je poduzimao sve potrebne korake koji su mu bili na raspolaganju da sprijeèi kaznena djela te da nema nikakvih dokaza o njegovoj namjeri sudjelovanja u udruženom zloèinaèkom pothvatu.

Tužiteljstvo je poruèilo da vijeæe nije poèinilo nijednu pogrešku u presudi koja bi dovela u pitanje Æoriæevu odgovornost za zloèine.

HINA

 
« Prethodna   Sljedea »