Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
U hotelu Brotnjo u Èitluku na sveèan je naèin predstavljena nova knjiga akademika Stjepana Krasiæa
Ponedjeljak, 19 Travanj 2010
Uzorak SlikeÈITLUK - U organizaciji èitluèkog Ogranka Matice hrvatske, sinoæ je u hotelu Brotnjo u Èitluku na sveèan naèin predstavljena izuzetno vrijedna i zanimljiva knjiga „Poèelo je u Rimu - Katolièka obnova i normiranje hrvatskoga književnog jezika u XVII. stoljeæu“ poznatog autora akademika prof. dr. sc. Stjepana Krasiæa, koja je u naklado Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik prošle godine izišla iz tiska.

Tom novom knjigom, koja je nastala na temelju dugogodišnjih istraživanja u rimskim arhivima, pater Stjepan Krasiæ dokazuje da je normiranje hrvatskog jezika poèelo u Rimu u prvoj polovici XVII. st. u okviru katolièke obnove nakon Tridentskog sabora (1545 – 1563).

Uzorak Slike

Knjigu tog poznatog Brotnjaka, prof. dr. sc. Stjepana Krasiæa, vrsnog znanstvenika, dopisnog èlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, redovnog Profesora Meðunarodnog sveuèilišta u Dubrovniku i dugogodišnjeg profesora crkvene povijesti na Papinskomu sveuèilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu, nazoènima su predstavili: prof. Ivana Burðelez, predsjednica OMH u Dubrovniku, dr. Antun Èesko, recezentknjige, prof. Andrija Stojiæ, predsjednik OMH u Èitluku i sam autor.

Govoreæi o autoru i njegovoj knjizi prof. Ivana Burðelez, predsjednica OMH Dubrovnik je kazala.

- Što Èitluk i Dubrovnik imaju zajednièko ? Èovjeka! Ecce homo – evo èovjeka-Stjepana Krasiæa. Blago onom mjestu gdje se on rodio, ali i onom gdje sada živi i gdje svojim radom neizmjerno doprinosi. Ovo nisu uobièajene laude, pohvale u slavu vašeg sunarodnjaka jer je Dubrovnik, povratkom Stjepana Krasiæa, uistinu na velikom dobitku… Prošlo je tek veoma kratko vrijeme od njegova povratka, a dubrovaèka Matica bogatija je za jedno kapitalno djelo dok su druge dvije knjige u tisku i u najskorije vrijeme ugledat æe svjetlo dana.

Uzorak Slike

Predstavljajuæi Krasiæevu knjigu „Poèelo je u Rimu“, recenzent knjige dr. Antun Èesko uz ostalo je rekao:

- Najveæa vrijednost ove Krasiæeve knjige je u tomu što nam je donijela korijene povijesti hrvatskoga jezika i provela apsolutnu reviziju svih dosadašnjih znanja o podrijetlu i nastanku cjelovitoga standardnog hrvatskog jezika. Poèeci te standardizacije nesumnjivo su bili u Rimu u 17. stoljeæu, stoljeæu koje je bilo kritièno za opstanak Hrvata kao nacije i našega identiteta jer je Hrvatska u to vrijeme bila podijeljena u tri moæne države i bila jezièno razdijeljena u tri narjeèja, odnosno tri književna jezika – rekao je dr. Èesko i dodao:

- Katolièka obnova u bila je tabu tema u Jugoslaviji pa znanstvenicima nije bilo moguæe spoznati pravu istinu o Rimu kao sjedištu hrvatskih nacionalnih zbivanja jer su vatikanski arhivi bili nedostupni. Sretna okolnost je što je autor knjige, pater Stjepan Krasiæ, dugo predavao i prouèavao tu arhivu pa je stoga posebno važna njegova argumentacija u ovoj knjizi. Brojni originalni navodi, citati i dokumenti koje nam autor donosi kao novu istinu o hrvatskom identitetu, posebno o hrvatskom standardnom jeziku, jesu nepobitne, znanstveno dokazane èinjenice. U tomu je najveæa vrijednost ove knjige i njezina autora – rekao je dr. Antun Èesko.

Uzorak Slike

Istièuæi kako je knjiga nastala na poticaj prof. Andrije Stojiæa, predsjednika OMH Èitluk, o znaèenju svoje knjige akademik Stjepan Krasiæ, meðu ostalim je rekao:

- Mislim da s pravom možemo zakljuèiti suprotno od onoga što je – aludirajuæi na dotadašnju slabu zastupljenost slavenskih naroda u svjetskoj povijesti – ironièno rekao poznati njemaèki filozof i književnik Johan Gottfried  Herder, da oni mnogo više prostora zauzimaju na geografskoj karti nego u povijesti. Ako se, iz ondašnje perspektive, to moglo reæi za neke slavenske narode, to ni u kojem sluèaju ne stoji za hrvatski. Iz mojih istraživanja objavljenih u ovoj knjizi nedvojbeno je jasno upravo suprotno: da je on u prošlosti mnogo više mjesta zauzimao u  kulturnoj povijesti Europe, nego na njezinoj geografskoj karti; èak mnogo više nego mnogi drugi, brojèano veæi narodi. I mnogo više nego smo mi sami – dopustite da to ovdje otvoreno kažem – to do sada znali. Vjerujem da je upravo u tomu najveæa vrijednost ove knjige – istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasiæ.

Uzorak Slike

Kažimo i to da je nekoliko ulomaka iz te Krasiæeve knjige proèitala Mila Miletiæ, uèenica Srednje škole, te da su svojim nastupom u glazbenom dijelu programa taj veliki kulturni dogaðaj uljepšali uèenice Osnovne glazbene škole Brotnjo iz Èitluka.

Na kraju je prof. dr. Igor Kulenoviæ nazoènima govorio o radu i djelovanju Meðunarodnog sveuèilišta u Dubrovniku, na kojem je akademik Stjepan Krasiæ redovni profesor.

Mile PAVLOVIÆ

 
« Prethodna   Sljedea »