Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Ivana Petroviæ: Analiza juèerašnjeg žalbenog postupka kojega je iznosila obrana Slobodana Praljka
Četvrtak, 23 OŞujak 2017

Uzorak Slike

Na Haškom sudu nastavljen je žalbeni postupak šestorice Hrvata iz BiH. Žalbu je obrazlagala obrana Slobodana Praljka, bivšeg naèelnika glavnog stožera HVO-a.

 Njegova obrana tvrdi kako nije dokazano da bi Praljak bio odgovoran za zloèine u Prozoru, Mostaru, Gornjem Vakufu i Stupnom Dolu. Posebno pobijaju tezu o udruženom zloèinaèkom pothvatu pod vodstvom predsjednika Tuðmana. Sudu se obratio i Praljak koji je rekao kako je Armija BiH, suprotno ugovoru Tuðman-Izetbegoviæ, odbila uspostaviti zajednièko zapovjedništvo s HVO-om.

Na koji naèin Praljkova obrana negira postojanje ujedinjenog zloèinaèkog pothvata pod Tuðmanovim vodstvom?

''Otprilike na slièan naèin na kao i prethodne dvije obane, jer tu je stav jedinstven – da je Hrvatska èitavo vrijeme pomagala armiju BiH na naèin da Tuðman nikad nije bio ni na kakvom sastanku u Herceg Bosni osim jednom na sastanku u Londonu koji je bio sazvan od strane meðunarodne zajednice, da je Šušak dolje bio jedan jedini put. Na Hrvatsku se stalno pritiskalo od strane meðunarodne zajednice da primiruje situaciju, da organizira dogovore, da organizira pregovore, dokumente koje æe potpisati dvije strane.

Praljak je u pravu. Ovo što je rekao i tu se vidi da je Alija Izetbegoviæ imao jedan sasvim drugi plan, S obzirom da nije imao vojnu snagu, da Srbima uzme ono što je njemu pripalo Wance-Owenovim planom. On je to poslije htio nadoknaditi uzimanjem hrvatskog teritorija i to se ostvarilo u ljeto, u lipnu 1993. kada je nastao cijeli kuršlus, invazija armije BiH krenula kada su musliman u okviru HVO poèeli izdavati svoje zapovjednike i ratne drugove i tada su se dogodili logori, Mostar i Stupni Dol i niz zloèina.

Ono što nedostaje u ovom postupku je kontekst o kojem se šuti, osobito el mudžahidu, postrojbi koja je ovaj sud do napada na Ameriku 11. rujna nije uopæe postojala niti ih je zanimala'', rekla je Ivana Petroviæ, urednica vanjske politike Nove TV prilikom javljanja iz Haaga.

Treæi je dan žalbene rasprave. Daje li ona realniju sliku stvarnosti u Herceg Bosni tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba?

''Ne, to je cijeli kupus selektivnog pristupa. A drugo, cjelovitu sliku hrvatsko-muslimanskog sukoba u Herceg Bosni mogu samo dati èinjenice koje se prešuæuju, a to je invazija armije BiH. To su zloèini i zloèini. Sto ljudi ubijeno u Travniku poèetkom lipnja, sto ljudi Hrvata isto tako ubijeno u Kraljevoj Sutjeski u jednom danu. Zloèin u Trusinama gdje je pobijeno cijelo selo na dan. Isto kada su se dogodili Ahmiæi. Svi o tome šute i ti zloèini nisu našli mjesta u niti jednoj optužnici. To èak ni naša javnost dovoljno dobro ne zna. Tek na taj naèin, da se svi zloèini pravedno kazne bi se moglo uokviriti kompletna slika tog sukoba u Herceg Bosni, a ne dizati optužnicu umjesto po pojedinaènoj odgovornosti za udruženi zloèinaèki pothvat, davati joj politièki okvir i slati Hrvatskoj poruku da iako je ušla u EU i NATO, da je njezin narod u BiH i dalje instrument s kojim se ta ista Hrvatska može destabilizirati. Nadam se da naša politika nije toliko naivna da to ne razumije'', poruèuje Petroviæ.

Dnevnik.hr

 
« Prethodna   Sljedea »