Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
FOTO Povijesni dan za Hrvatsku: Otvorena Zraèna luka „Franjo Tuðman“
Srijeda, 22 Oujak 2017
Uzorak Slike

Novi putnièki terminal zagrebaèke Zraène luke "Franjo Tuðman" sveèano je otvoren u utorak naveèer u nazoènosti 500 uzvanika, meðu kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenkoviæ i državni tajnik za vanjske poslove Francuske Republike Harlem Desir te mnogi partneri te zraène luke koja se za redoviti promet otvara 28. ožujka.

Novi putnièki terminal Zraène luke "Franjo Tuðman" najveæi je infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina u koji je uloženo oko 300 milijuna eura, a tri godine gradile su ga veæinom domaæe tvrtke, ukljuèujuæi Kamgrad i Zagreb Montažu te Viadukt, koji je i èlan konzorcija koji stoji iza investicije, odnosno tvrtka Meðunarodna zraèna luka Zagreb (MZLZ) koja je 30-godišnji koncesionar te zraène luke od 2013., krajem koje je i poèela gradnja.

MZLZ, osim Viadukta, èini još pet tvrtki - èlanica s meðunarodnim iskustvom u izgradnji i upravljanjem zraènim lukama te financiranju i upravljanju projektima - Aeroports de Paris Management, Bouygues Batiment International, Fond Marguerite, IFC i TAV Airports. Luka je u vlasništvu RH (55 posto), Grada Zagreba (35 posto) te Zagrebaèke županije i Grada Velike Gorice (po pet posto).

Njihovi su predstavnici zajedno s premijerom Plenkoviæem i francuskim državnim tajnikom Desirom te zagrebaèkim i velikogorièkim gradonaèelnicima Milanom Bandiæem i Draženom Barišiæem, sinom Franje Tuðmana Miroslavom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkoviæem, izaslanikom Hrvatskoga sabora Markom Sladoljevim i županom zagrebaèke županije Stjepanom Kožiæem sveèano otvorili novi terminal presijecanjem vrpce. Tome je uz govore prethodila hrvatska himna "Lijepa naša" koju su izveli Ansambl Lado, a na sveèanosti je nastupila plesna skupina s koreografijom Larise Lipovac.

Naglasivši da mu je velika èast biti na otvorenju Zraène luke "Franjo Tuðman", koja odiše Europom i svijetom 21. stoljeæa, premijer Plenkoviæ je istaknuo da su to nova vrata Hrvatske na koje bi bio ponosan i Franjo Tuðman. Zahvalio je svim prošlim hrvatskim vladama, koncesionarima -  investitorima te svima drugima ukljuèenim u taj projekt kojim je Hrvatska došla u prometnom smislu na višu razinu.

"Siguran sam da æe ovakva predivna Zraèna luka pridonijeti imidžu Hrvatske te daljnjem poveæanju broj turista u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i biti poticaj da se završe slièni projekti u Splitu i drugim zraènim lukama. Sretan sam i ponosan što luka nosi ime prvoga hrvatskog predsjednika, kao i da se prometna infrastruktura stavlja u funkciju graðana i turista. Vjerujem da æe ta luka postati hub za jugoistoènu Europu i pridonijeti jaèanju gospodarstava", istaknuo je Plenkoviæ poruèujuæi da æe se Vlada truditi da ojaèa i svu drugu prometnu infrastrukturu pa i željeznicu koja tek treba doæi na razinu 21. stoljeæa.

Na sveèanosti su bili i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjeg poduzetništva Martina Daliæ, ministar financija Zdravko Mariæ, ministar graditeljstva i prostornog ureðenja Lovro Kušèeviæ, ministar turizma Gari Cappelli te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkoviæ, koji je naglasio da Zagreb konaèno ima dostojnu luku koja ga uvodi u zraèni promet 21. stoljeæa.

"Put do svega ovoga nije bio lagan, bilo je poteškoæa, ali je sve uspješno riješeno", rekao je Butkoviæ najavljujuæi da bi se u iduæa tri mjeseca mogla znati i odluka Europske komisije u vezi s financiranjem još jednog velikog projekta - Pelješkog mosta.

Poruèivši kako su sretni što su u planiranom roku od tri godine uspjeli izgraditi terminal, predsjednik Uprave MZLZ-a Jacques Feron je rekao da je "gradnja novog terminala bila velik izazov jer je to fantastièan projekt, no uspjeli su i krajem ovog mjeseca oèekuju prve putnike te nastavak pozitivnih trendova u njihovu broju i poslovanju".

Francuski državni tajnik Desir rekao je da je sretan što je u Zagrebu i što se tako važna zraèna luka otvara u 25. godini od meðunarodnog priznanja Hrvatske.

"Pohvaljujem hrvatske arhitekte i izvoðaèe kao i francuske koji su tu radili jer to pridonosi jaèanju ekonomske i druge suradnje Hrvatske i Francuske. To je izvanredna prilika za jaèanje hrvatske ekonomije i jaèeg meðunarodnog prepoznavanja Hrvatske i kao èlanice Europske unije", ocijenio je Desir.

Osim predstavnika investitora, hrvatske i francuske Vlade te vlasnika Zraène luke, na sveèanom otvorenju su bili i potpredsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandrokoviæ, Željko Reiner i Ivan Vrdoljak, a u ime predsjednika Sabora Bože Petrova bio je zastupnik Marko Sladoljev. Na sveèanosti otvorenja Zraène luke "Franjo Tuðman" bila je kæi pokojnog predsjednika Nevenka, sinovi Miroslav i Stjepan te mnogi gosti meðu kojima i partneri iz zrakoplovnih kompanija.

- Zagrebaèka zraèna luka napokon izgleda impresivno, a posebno zbog imena - rekao nam je Stjepan Tuðman.

Nakon sveèanog otvorenja visoki uzvanici su obišli novi putnièki terminal.

Impresivno zdanje

Na novi æe se terminal toèno u ponoæ 28. ožujka prebaciti sve operacije sa starog terminala, a isti dan rano ujutro kreæe i prvi redoviti let Croatia Airlinesa iz Zagreba u Dubrovnik.

Novi terminal impresivno je zdanje površine 65 tisuæa metara èetvornih na èetiri etaže sa specifiènim i prepoznatljivim valovitim krovom, a uz 30 šaltera za prijavu (chek-in) i devet prolaza za sigurnosni pregled putnika, osam mostova za zrakoplove i tri stajanke za manje zrakoplove, sortirnicu za prtljagu, mnoge ugostiteljske sadržaje i prodavaonice, više od tisuæu parkirališnih mjesta, prostor za molitvu i njegu dojenèadi i sl., zagrebaèka Zraèna luka prvi put omoguæuje izravni ulazak iz zgrade u zrakoplov.

Djelo je domaæih arhitekata Branka Kincla i Velimira Neidhardta te konstruktora Jure Radiæa, a projektiran je za pet milijuna putnika u prvoj fazi, s moguænošæu poveæanja njihova broja do osam milijuna. U zgradu je ugraðeno 35 tisuæa prostornih metara betona, još 40 tisuæa u vanjske radove, pet tisuæa tona armature te èelièna konstrukcija teška dvije tisuæe tona, a ima i najmoderniju tehnologiju za praæenje, kontrolu i nadzor prometa te pet tisuæa rasvjetnih tijela koja usmjeravaju putnike i tako tu luku èine jednom od najatraktivnijih i najmodernijih u regiji.

Veèernji List

 

 
« Prethodna   Sljedea »