Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
VIDEO Prliæev odvjetnik Karnavas: Prvostupanjsku presudu bacite u smeæe, ponovno èitajte dokaze!
Ponedjeljak, 20 Oujak 2017
Uzorak Slike

Michael Karnavas, odvjetnik Jadranka Prliæa istaknuo je tijekom rasprave pred žalbenim vijeæem Meðunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu kako Sudsko vijeæe u prvostupanjskoj presudi Prliæu i ostalima nije uvažilo dokaze o tomu zbog èega je i kako formirana Herceg Bosna. Takoðer, rekao je kako su Hrvati proglašeni krivima jer su najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

“Lažni je narativ da je Prliæ bio odgovoran za sve što se dogaðalo na prostru HB te da je tako postao dijelom UZP-a”, rekao je Karnavas.

Kao najveæi krimen Hrvata u BiH naveo je èinjenicu da je Hrvata namjanje u BiH, prenosi Dnevnik.ba.

“Kako su onda mogli poèiniti UZP?”, upitao je.

Upozorio je da je u vrijeme nastanka Herceg Bosne bilo upitno hoæe li BiH opstati.

“Opæine su se morale organizirati. Netko je morao vršiti komunalne usluge, isplaæivati mirovine, stvoriti monetarni sistem…”, istaknuo je i dodao kako je istu stvar uradila i bošnjaèka strana, no Hrvati su sada krivi jer su najmalobrojniji.

Istaknuo je kako u BiH žive tri konstitutivna naroda i to nitko ne spori. No, kao “krimen Hrvata” naveo je èinjenicu da Hrvati ne žele unitarnu državu u kojoj æe vrijediti princip “jedan èovjek, jedan glas”.

“Hrvati bi u tom sluèaju uvijek bili preglasani”, rekao je.

Naveo je i primjer podnošenja zahtjeva za revizijom presude protiv Srbije koju je podnio Bakir Izetbegoviæ jednostrano ispred Bošnjaka a pokušao je sve predstaviti kao potez BiH.

“Hrvati nikad nisu objavili nikakvu mapu ili plan u kojem traže teritorij za sebe. To je uvijek dolazilo od predstavnika meðunarodne zajednice”, rekao je Karnavas i podsjetio na planove za okonèanje rata od Cutilierova preko Vace-Owenova i Owen-Stoltenbergova.

“Niti jedan plan nije podrazumijevao etnièko èišæenje niti masovno preseljavanje stanovništva”, rekao je.

Podsjetio je i kako su Armija RBiH i HVO bile legalne oružane snage Bosne i Hercegovine.

Temeljem Zagrebaèkog sporazuma 15. sijeènja 1993. izmeðu Tuðmana i Alije Izetbegoviæa dogovoreno je da HVO kontrolira veæinski hrvatsku teritoriju a ARBiH bošnjaèku.

“U to vrijeme imamo borbe izmeðu ARBiH i HVO-a u Uskoplju. Zagrebaèki sporazum je to trebao sprijeèiti. Nije bilo nikakvih ultimatuma, nego je trebalo sprijeèiti izbijanje sukoba, no Sud je to nekako povezao s ‘Banovinom Hrvatskom’. Potpuno je nevjerojatno da su to povezali”, rekao je Karnavas.

Takoðer, rekao je kako je Sud odbacio svjedoèanstva svjedoka obrane iz prostog razloga jer su bili Hrvati.

“Generalna je procjena da Sud odbacuje uzeti u razmatranje svojedoèanstva nekih osoba jer im se ‘kredibilitet èini sumnjivim’. Temeljem èega je sumnjiv kredibilitet? To nije objašnjeno”, rekao je Prliæev odvjetnik.

Dokazi nisu uvaženi na pravi naèin i, naveo je Karnavas, to je sistematski uraðeno sa 16 svjedoka obrane.

Upozorio je i na potpunu nekredibilnost osoba koje su bile ukljuèene u pisanje optužnice protiv hercegbosanske šestorke a kasnije su bili svjedoci optužbe. K tomu, bili su i uposlenici ICTY-a.

“Zaposlenik haško Tužiteljstva, Tomljanoviæ, angažiran je kao vještak Tužiteljsva i radio je za njih. Zar to nije pristrasno? On je pisao kako treba podržati optužnicu, unakrsno sam ga ispitivao, pažljivo razmotite taj dio transkpripta, on nema vjedostojnost kada govori o uspostavi HZHB, pokazao je duboko nepoznavanje materije. Dvostruki aršini su se dogodili, da zaposlenik Tužiteljstva radi takve stvari, a nigdje nema njegovog svjedoèenja, analize, ni izvještaja”, rekao je odvjetnik Karnavas.

“Kontekst dogaðaja je jako važan. Ako se kontekst u kojem se dogaðaji odvijaju zanemari, onda se ne može doæi do pravih zakljuèaka. Ako se konstitutivni narodi na podruèjima na kojima žive organiziraju da se život može normalno odvijati, a to onda proglasiti zloèinaèkim pothvatom, sve vodi do krivih zakljuèaka. I ja i moj branjenik dr. Prliæ tražimo samo da se uvaže dokazi”, rekao je.

“Prliæ nije bio dijelom UZP-a niti UZP postoji. Presuda za UZP je smiješna i ništa drugo. Ako se pozorno pogledaju dokazi to se i vidi. No u prvostupanjskoj presudi su dokazi koje smo podnijeli naprosto zanemareni”, naglasio je Karnavas.

Rekao je i kako je jedina ispravna odluka da se odbaci UZP i to zbog brojnih proceduralnih grešaka i neuvažavanja dokaza. Jedina ispravna stvar koja se sada može uraditit jest baciti optužnicu u smeæe”, izjavio je.

“Nemam snage za ponovljeno suðenje. Jedina je ispravna odluka da se teza o UZP-u odbaci jer za to ne postoje dokazi”, rekao je Karnavas.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovaèkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoæno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zloèina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prliæ nepravomoæno je tada osuðen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojiæ i bivši naèelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petkoviæ na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Æoriæ na 16, a naèelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušiæ na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeæe je veæinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedatelja suca Jeana Claudea Antonettija, tada zakljuèilo da je sukob izmeðu HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio meðunarodni sukob te da je veæina zloèina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi poèinjena u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio politièkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, ukljuèujuæi i predsjednika Franju Tuðmana. Cilj toga udruženog zloèinaèkog pothvata, prema zakljuècima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u sluèaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Veèernji List

 
« Prethodna   Sljedea »