Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Prliæ, Stojiæ, Praljak, Petkoviæ, Æoriæ i Pušiæ dokazuju da nisu krivi ni oni ni hrvatski narod
Ponedjeljak, 20 Oujak 2017

Uzorak Slike

Pred Žalbenim vijeæem Meðunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu danas zapoèinje sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bh. Hrvata osuðenih za ratne zloèine u BiH i o žalbi Tužiteljstva.

Što je tražila Hrvatska?

Haaški je sud šestoricu bh. Hrvata u svibnju 2013. nepravomoæno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zloèina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata. Bivši predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prliæ nepravomoæno je tada osuðen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojiæ i bivši naèelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petkoviæ na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Æoriæ na 16, a naèelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušiæ na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeæe je veæinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedajuæeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zakljuèilo da je sukob izmeðu HVO-a i Armije BiH 1993. - ‘94. godine bio meðunarodni sukob te da je veæina zloèina nad muslimanskim stanovništvom Herceg Bosne, za koje su se teretili optuženi, poèinjena u okviru udruženog zloèinaèkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio politièkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, ukljuèujuæi i predsjednika Franju Tuðmana. Prema zakljuècima presude, cilj toga udruženog zloèinaèkog pothvata bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u sluèaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Obrane šestorice Hrvata u žalbama su tražile da se zbog pogrešnih zakljuèaka u presudi o postojanju udruženog zloèinaèkog pothvata, te o sudjelovanju “šestorke” u tom pothvatu, njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suðenje. Alternativno, tražili su znaèajno smanjenje izreèenih kazni. Haaško tužiteljstvo u žalbi na prvostupanjsku presudu zatražilo je da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo uèiniti Raspravno vijeæe te da se izreknu “znaèajno veæe” zatvorske kazne. Tužiteljstvo je poruèilo da je Raspravno vijeæe poèinilo pravnu pogrešku izricanjem “oèigledno nedovoljne kazne optuženima” te nije “na odgovarajuæi naèin procijenilo težinu zloèina za koje su optuženi osuðeni kao i njihovu ulogu u njima”.

Tužiteljstvo je navelo da je Raspravno vijeæe u presudi poèinilo više pogrešaka, meðu kojima su i propuštanje donošenja osuðujuæe presude po zapovjednoj odgovornosti te po treæem i najširem obliku udruženog zloèinaèkog pothvata, po kojem postoji odgovornost i za zloèine koji su bili predvidiva posljedica provoðenja ciljeva udruženog zloèinaèkog pothvata. Tijekom žalbenoga postupka Hrvatska je zatražila da se u svojstvu “prijatelja suda” ukljuèi u postupak s obzirom na to da su prvostupanjskom presudom najviši hrvatski dužnosnici - bivši predsjednik Franjo Tuðman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši naèelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko - proglašeni sudionicima udruženog zloèinaèkog pothvata u svrhu etnièkog èišæenja dijelova BiH. Hrvatska je u svom podnesku navela da je prvostupanjsko vijeæe 2013. u presudi utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika bili èlanovi udruženog zloèinaèkog pothvata te su smislili i proveli navodni zajednièki zloèinaèki cilj promjene etnièkog sastava teritorija koji je trebao uæi u sastav Hrvatske Republike Herceg Bosne, tako što su navodno nareðivali i koordinirali dogaðaje na terenu kako bi poèinili zloèine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s podruèja Herceg Bosne.

Presuda krajem godine

Hrvatska je ocijenila da Vijeæe u presudi napisanoj na više od dvije tisuæe stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zakljuèak da su Tuðman, Šušak i Bobetko te zloèine poèinili ili namjeravali da budu poèinjeni, kao i da je takvim zakljuèkom da su bili èlanovi udruženog zloèinaèkog pothvata vijeæe prekršilo europsku Konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika. Haaški suci odbili su taj zahtjev Hrvatske.

Tijekom sedmodnevne rasprave obrane šestorice Hrvata dobile su svaka po jedan dan i Tužiteljstvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorice Hrvata ako odaberu osobno se obratiti Žalbenome vijeæu. Pravomoæna presuda Žalbenoga vijeæa kojim predsjeda sudac Carmel Agius oèekuje se koncem godine.

Veèernji List
 
« Prethodna   Sljedea »