Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Herceg Bosna: "Kreæe postupak prema kojem je suðenje Gotovini i Markaèu kao crtani film"
Subota, 18 OŞujak 2017
Uzorak Slike

Sljedeæi tjedan pred Haškim tribunalom bit æe održano žalbeno roèište u predmetu Herceg-Bosna protiv šestorice hrvatskih vojnih i politièkih dužnosnika iz 90-ih u BiH. Nepravomoæno su osuðeni na 111 godina, a presuda nosi i kvalifikaciju udruženog zloèinaèkog pothvata pod vodstvom Franje Tuðmana i Gojka Šuška.

Žalbeno roèište je kljuèno jer æe o njemu ovisiti pravomoæna presuda. Bude li potvrðena Hrvatskoj prijeti golema šteta.

Za Hrvate iz BiH 111 godina te udruženi zloèinaèki pothvat u najekstenzivnijem obliku tumaèenja. Takvo je trenutaèno stanje u predmetu Herceg-Bosna.

Žalbenih osnova je mnogo, samo za generala Slobodana Praljka njih 55. Dio o udruženom zloèinaèkom pothvatu pod vodstvom Franje Tuðmana i Gojka Šuška sve obrane pobijaju zajedno.

"Osim što generalno pobijamo udruženi zloèinaèki pothvat, pobijamo ga i u dijelu koji se odnosi na uèešæe hrvatskih dužnosnika, dakle iz Republike Hrvatske, u udruženom zloèinaèkom pothvatu, pobijamo meðunarodni oružani sukob i pobijamo okupaciju", kaže Nika Pintar, odvjetnica generala Praljka.

Prvostupanjskom presudom uz izdvojeno mišljenje presjedavajuæeg Antonettija, pravo je posve krivo primijenjeno u dijelu zloèinaèkog pothvata, smatra bivši haški diplomat i ministar pravosuða Orsat Miljeniæ.

Hrvatska nije intervenirala u BiH

"To je nešto što se mora maknuti. Oèekujem da ne opstane ta teorija umiješanosti Hrvatske niti ta o zajednièkom zloèinaèkom pothvatu koji bi se odnosio na hrvatske dužnosnike zato što, što god tko govorio, mi smo zemlja koja nije intervenirala u BiH, nije tamo vodila agresivni rat i to mora oslikati bilo kakva presuda u Haagu", kaže Miljeniæ.

Miljeniæ smatra da je država uèinila sve što je mogla. Sadašnji ministar je podnio sudu u Haagu podnesak Hrvatske za statusom prijateljice suda, koji je oèekivano odbijen. Sud je veæ ranije zauzeo stav da država ne može biti prijateljica suda, ali i tekst odbijenice, baš kao i u predmetu Oluja ima svoj znaèaj.

"Ona jasno govori da predsjednik Tuðman, Bobetko, Šušak i tako dalje, nisu formalni optuženici, da se u postupku ne utvrðuje njihova krivnja i odgovornost i da država nema što tražiti u postupku u razjašnjavanju èinjeniènih pitanja s obzirom na to da Haški tribunal ne odluèuje o odgovornosti države kao takve", kaže Davor Derenèinoviæ s katedre Meðunarodnog kaznenog prava Pravnog fakulteta.

Opasna sudska praksa

Konstrukta zloèinaèkog pothvata, podsjeæa profesor, nema u haškom zakoniku, veæ su ga stvorila vijeæa dajuæi pravomoæan legalitet takvim optužnicama. Takva sudska praksa stoga je iznimno opasna, nepredvidiva, ali i duboko protupravna. "U suprotnosti s naèelom krivnje, s naèelom zakonitosti i nekim drugim temeljnim naèelima", kaže Derenèinoviæ.

Hrvatska državna vodstva zadnjih godina odaju dojam da im ovaj iznimno pravno i politièki kompleksan predmet nije bitan. A za Hrvatsku bi mogao biti kobniji od suðenja za Oluju.

Pokušali smo u Neumu dobiti komentar ministra vanjskih poslova, Predsjednice i hrvatskog èlana BiH Predsjedništva. Ali oni su po obièaju ili nedostupni ili selektivno reducirani za novinarska pitanja. Ministar Ante Šprlje se isprièao službenim putem.

Vremena je malo. Pravomoæna presuda u predmetu Herceg Bosna bit æe oglašena najkasnije u sijeènju sljedeæe godine.

Sudbonosan predmet za Hrvatsku

Urednica vanjske politike Nove TV, Ivana Petroviæ, komentirala je pokretanje žalbenog postupka u sluèaju Herceg-Bosna.

Ne znam što Hrvatska radi po pitanju ovog predmeta koji je sudbonosan. Hrvatska politika samo govori da je nama BiH vanjskopolitièki prioritet. Pa ako je vanjskopolitièki prioritet, onda mislim da su mnoge karte trebale biti baèene na ovaj postupak i to u dijelu udruženog zloèinaèkog pothvata.

Ne govorim o njihovoj individualnoj kaznenoj odgovornosti, ako su poèinili neka za to budu i pravedno kažnjeni.

Oni to uopæe ne komuniciraju prema javnosti, što su uèinili to nitko ne zna. Ali èinjenica je da u žalbenom postupku meðu odvjetnicima nema pojaèanja. Nema niti jednog glasovitog amerièkog ili europskog struènjaka za pitanje zapovjedne odgovornosti. Voljela bih tamo vidjeti ili Kaia Ambosa ili Davida Rivkina. Njihov angažman ovisi o politièkoj volji jer se oni moraju platiti novcem iz državnog proraèuna. Ukoliko je bila neka polemika i ukoliko se od toga odustalo zbog novca, to je više nego deplasirano zbog toga jer ukoliko proðe u dijelu ujedinjenog zloèinaèkog pothvata Hrvatska æe snositi velike moralne i materijalne posljedice. Hrvatska æe nositi stigmu agresora u Bosni i Hercegovini, a odštetu koju æe potom Bošnjaci tražiti od Hrvatske æe plaæati naši praunuci.

Hrvatski narod nam je užasno bitan jer bez stabilnog hrvatskog naroda u BiH nema ni stabilne Hrvatske. U tom sluèaju æe trpjeti veliku frustracije.

Hrvatska svih ovih godina nije vodila dovoljno raèuna o ovom predmetu. Možda je vodila jedino ministrica Vesna Škare Ožbolt. Hrvatska je morala, onog trenutka kad je Kordiæ presuðen za politièku odgovornost (bez te presude ova optužnica ne bi mogla biti podignuta) reæi: "Stop. Koja odgovornost? Izašli ste iz mandata rezolucije Vijeæa sigurnosti."

Presedan koji im ide u prilog

U prilog obranama u žalbenom postupku definitivno ide veæ od nepravomoæne presude izdvojeno mišljenje predsjedavajuæeg Vijeæa, suca Antonettija. To je doista bio jedan presedan. To je prvi put da je predsjednik prvostupanjskog vijeæa imao potpuno izdvojeno i suprotstavljeno mišljenje drugoj dvojici svojih kolega.

Ide u prilog i gola, sad veæ povijesna èinjenica, da je predsjednik Tuðman pozvao Hrvate u BiH da glasuju na referendumu za samostalnu BiH kao njihovu domovinu. U prilog im ide i tekst proklamacije o osnivanju Herceg-Bosne koja kaže da je Herceg-Bosna hrvatska zajednica unutar BiH i da priznaje njezinu demokratski izabranu vlast. On uvažava èinjejnicu da je Hrvatska naoružavala Armiju BiH, da je to oružje stizalo preko našeg teritorija, da smo primili hrpu izbjeglih, da su se ovdje njihovi vojnici lijeèili i tako dalje.

Ono što im možda može iæi u prilog jest presuda Gotovini i Markaèu jer je temeljena na istoj pravnoj platformi, a to su Brijunski transkripti. Oni mogu iæi u prilog, a mogu biti i veliki dvosjekli maè, to æemo još vidjeti.

Postavili novi standard

I na kraju ono što je jako sklisko jest upravo sastav Vijeæa i upravo razlike u tumaèenju ujedinjenog zloèinaèkog pothvata. Sigurni smo da æe predsjedavajuæi Vijeæa, sudac Agius i sudac Pocar, što smo vidjeli u pravomoænoj presudi za Oluju, ekstenzivno tumaèiti ujedinjeni zloèinaèki pothvat, dok za Theodora Merona smo sigurni da ga tumaèi restriktivno. On je postavio novi standard, najprije u Oluji, potom u Perišiæu, a potom u Simatoviæu i Stanišiæu, gdje doktrina zapovjedne odgovornosti i unutar toga udruženi zloèinaèki pothvat moraju biti jako dobro dokazani, nema rekla-kazala.

To je ono što im može ne iæi u prilog, ali ovaj predmet je vrlo kompleksan. Onaj koji je voðen protiv hrvatskih generala Gotovine, Markaèa i Èermaka, da se možda kolokvijalno izrazim, izgledao je kao crtani film prema ovom predmetu za Herceg-Bosnu.

Hrvatska Vlada ima još vremena za reakciju, ali to mora biti u vidu tihe diplomacije jer æe ova presuda ovisiti i o interesu SAD-a trenutaènom u regiji i u samoj BiH, gdje, kako èujem, pripremaju neke operacije.

Dnevnik.hr

 
« Prethodna   Sljedea »