Kontakt: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Ledo, Sarajevski Kiseljak i Konzum u zraku: Propadne li Todorić crno im se piše
Četvrtak, 16 Ožujak 2017

Uzorak Slike

Podrhtavanje tla pod nogama Agrokora glavna je vijest u Hrvatskoj, a zbog vlasništva tvrtke u regiji ona je nezaobilazna u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Kako prenose hrvatski mediji, najveća kompanija ne može isplatiti dugove, a vodstvo traži izlaz kroz novi kredit ili prodaju ogranaka.

Agrokor je u jučerašnjem priopćenju obavijestio javnost da sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima.

Kako piše Index.hr, osnivač i vlasnik Agrokora Ivica Todorić angažirao je ruski Sberbank kao glavnog financijskog savjetnika za rješavanje problema. U isto vrijeme, upravo je ova ruska banka jedan od najvećih potraživača ukupnog duga od 3,4 milijarde eura. Ruski financijeri, Sberbank i VTB, od Todorića potražuju ukupno 1,3 milijarde eura.

Provjereni izvori govore o vjerojatnoj prodaji dijelova Agrokora (udjeli u Jamnici i Ledu) za koje Todorić može dobiti oko 470 miliona eura. Time bi se značajno olakšao povrat tzv. PIK kredita od 485 milijuna eura čija isplata mora početi u svibnju sljedeće godine.

Kredit je podignut kako bi se 2014. godine kupio Mercator.

Opcija pretvaranja duga u vlasnički kapital je manje vjerojatna jer je ruski veleposlanik u Hrvatskoj ranije izjavio kako Rusiju ne zanima vlasništvo u Agrokoru te da njihove kompanije žele isključivo plaćanje duga.

Zbog spomenutih problema, analitičke agencije Moody's i Standard & Poor's snizili su Agrokorove rejtinge.

Agrokorov posljednji kredit bi zajedno sa mogućim prodajama najveću hrvatsku kompaniju trebao izvući iz duga kojeg, po svemu sudeći, sa trenutnim financijskim aparatom jednostavno ne može platiti. Problem je što Rusi možda i ne žele davati kredit zagrebačkom gigantu.

Agrokor u BiH

U obje varijante izlaza moguću ulogu igraju bh. tvrtke u vlasništvu Agrokora. Naime, Skupština dioničara Sarajevskog kiseljaka, a prema podacima dostupnim putem Sarajevske burze SASE, zasjedala je čak četiri puta u posljednjih šest mjeseci i svaki put glavna točka dnevnog reda bila je donošenje odluke o garanciji društva dioničara u korist kredita Agrokora, piše Klix.ba.

U visoku vjerojatnost da je suglasnost donesena ne treba imati sumnje jer je Agrokor, prema posljednjim podacima, vlasnik 99 posto dionica Sarajevskog kiseljaka uzimajući u obzir i dionice koje tehnički drži Jamnica, također kompanija u vlasništvu Agrokora. Najmanje četiri ostala dioničara kompanije zajedno ne posjeduju ni 0,2 posto firme.

Da je Sarajevski kiseljak i ranije služio kao garancija zagrebačkim šefovima govori i podatak da je u posljednje tri godine Skupština sazvana više od 20 puta, a na najmanje 18 njih glavna točka dnevnog reda bila je donošenje suglasnosti o garanciji za razne kredite.

Tisuće obitelji ovisi od Agrokorovog uspjeha

Iako nema zslužbenih podataka, Agrokor u Bosni i Hercegovini najvjerojatnije neizravno zapošljava oko 10.000 osoba. Od toga, Konzum zapošljava najviše 3.500 ljudi, od toga 350 u upravnom sektoru. Sarajevski kiseljak je 2015. godine imao 327 radnika.

Kako saznaje Klix.ba, od početka 2016. godine do danas, tj. od kada je Agrokor odlučio od Konzuma odvojiti Velpro i osnovati posebnu tvrtku, spomenuti trgovački lanac trpi odlazak uposlenika iz marketinškog i trgovačkog sektora, a nemali broj uposlenika prešao je u dobavljačke kompanije.

Sarajevski kiseljak, ukoliko postane žirant za nova Todorovićeva posuđivanja, pretrpjela bi značajan teret spašavanja koncerna iako sam ima zavidne poslovne rezultate.

U 2016. godini prodaja flaširane vode u bh. marketima pala je za 3 posto, što analitičari smatraju očekivanim nakon velikog rasta tijekom 2015. S druge strane, Sarajevski kiseljak je 2016. prvi put zabilježio vrijednost udjela flaširane vode veću od 50 posto što znači da je ova kompanija najveći proizvođač vode u Bosni i Hercegovini.

Prihodi od prodaje u 2015. godini iznosili su 87 milijuna KM, a operativna dobit bila je 19 milijuna KM.

S druge strane, Konzum u BiH je prema podacima iz službenih financijskih izvještaja u 2015. imao obveze prema dobavljačima u iznosu od 251 milijun KM, dok je operativna dobit bila 19 milijuna KM. Također, prosječan broj dana plaćanja dobavljača je u 2015. bio 136, a u 2013. 102 što ukazuje da se taj period plaćanja produžava.

Brotnjo.info

 
« Prethodna   Sljedeća »