Podrhtavanje tla pod nogama Agrokora glavna je vijest u Hrvatskoj, a zbog vlasništva tvrtke u regiji ona je nezaobilazna u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Kako prenose hrvatski mediji, najveæa kompanija ne može isplatiti dugove, a vodstvo traži izlaz kroz novi kredit ili prodaju ogranaka.

Agrokor je u juèerašnjem priopæenju obavijestio javnost da sa svojim partnerima analizira sve moguæe opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeæi raèuna o zaposlenicima, dobavljaèima, investitorima, potrošaèima i ostalim partnerima.

Kako piše Index.hr, osnivaè i vlasnik Agrokora Ivica Todoriæ angažirao je ruski Sberbank kao glavnog financijskog savjetnika za rješavanje problema. U isto vrijeme, upravo je ova ruska banka jedan od najveæih potraživaèa ukupnog duga od 3,4 milijarde eura. Ruski financijeri, Sberbank i VTB, od Todoriæa potražuju ukupno 1,3 milijarde eura.

Provjereni izvori govore o vjerojatnoj prodaji dijelova Agrokora (udjeli u Jamnici i Ledu) za koje Todoriæ može dobiti oko 470 miliona eura. Time bi se znaèajno olakšao povrat tzv. PIK kredita od 485 milijuna eura èija isplata mora poèeti u svibnju sljedeæe godine.

Kredit je podignut kako bi se 2014. godine kupio Mercator.

Opcija pretvaranja duga u vlasnièki kapital je manje vjerojatna jer je ruski veleposlanik u Hrvatskoj ranije izjavio kako Rusiju ne zanima vlasništvo u Agrokoru te da njihove kompanije žele iskljuèivo plaæanje duga.

Zbog spomenutih problema, analitièke agencije Moody's i Standard & Poor's snizili su Agrokorove rejtinge.

Agrokorov posljednji kredit bi zajedno sa moguæim prodajama najveæu hrvatsku kompaniju trebao izvuæi iz duga kojeg, po svemu sudeæi, sa trenutnim financijskim aparatom jednostavno ne može platiti. Problem je što Rusi možda i ne žele davati kredit zagrebaèkom gigantu.

Agrokor u BiH

U obje varijante izlaza moguæu ulogu igraju bh. tvrtke u vlasništvu Agrokora. Naime, Skupština dionièara Sarajevskog kiseljaka, a prema podacima dostupnim putem Sarajevske burze SASE, zasjedala je èak èetiri puta u posljednjih šest mjeseci i svaki put glavna toèka dnevnog reda bila je donošenje odluke o garanciji društva dionièara u korist kredita Agrokora, piše Klix.ba.

U visoku vjerojatnost da je suglasnost donesena ne treba imati sumnje jer je Agrokor, prema posljednjim podacima, vlasnik 99 posto dionica Sarajevskog kiseljaka uzimajuæi u obzir i dionice koje tehnièki drži Jamnica, takoðer kompanija u vlasništvu Agrokora. Najmanje èetiri ostala dionièara kompanije zajedno ne posjeduju ni 0,2 posto firme.

Da je Sarajevski kiseljak i ranije služio kao garancija zagrebaèkim šefovima govori i podatak da je u posljednje tri godine Skupština sazvana više od 20 puta, a na najmanje 18 njih glavna toèka dnevnog reda bila je donošenje suglasnosti o garanciji za razne kredite.

Tisuæe obitelji ovisi od Agrokorovog uspjeha

Iako nema zslužbenih podataka, Agrokor u Bosni i Hercegovini najvjerojatnije neizravno zapošljava oko 10.000 osoba. Od toga, Konzum zapošljava najviše 3.500 ljudi, od toga 350 u upravnom sektoru. Sarajevski kiseljak je 2015. godine imao 327 radnika.

Kako saznaje Klix.ba, od poèetka 2016. godine do danas, tj. od kada je Agrokor odluèio od Konzuma odvojiti Velpro i osnovati posebnu tvrtku, spomenuti trgovaèki lanac trpi odlazak uposlenika iz marketinškog i trgovaèkog sektora, a nemali broj uposlenika prešao je u dobavljaèke kompanije.

Sarajevski kiseljak, ukoliko postane žirant za nova Todoroviæeva posuðivanja, pretrpjela bi znaèajan teret spašavanja koncerna iako sam ima zavidne poslovne rezultate.

U 2016. godini prodaja flaširane vode u bh. marketima pala je za 3 posto, što analitièari smatraju oèekivanim nakon velikog rasta tijekom 2015. S druge strane, Sarajevski kiseljak je 2016. prvi put zabilježio vrijednost udjela flaširane vode veæu od 50 posto što znaèi da je ova kompanija najveæi proizvoðaè vode u Bosni i Hercegovini.

Prihodi od prodaje u 2015. godini iznosili su 87 milijuna KM, a operativna dobit bila je 19 milijuna KM.

S druge strane, Konzum u BiH je prema podacima iz službenih financijskih izvještaja u 2015. imao obveze prema dobavljaèima u iznosu od 251 milijun KM, dok je operativna dobit bila 19 milijuna KM. Takoðer, prosjeèan broj dana plaæanja dobavljaèa je u 2015. bio 136, a u 2013. 102 što ukazuje da se taj period plaæanja produžava.

Brotnjo.info