Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Glasoviti parfem Chanel No. 5, imao eterièno ulje od smilja iz Buhova
Nedjelja, 12 Oujak 2017

Uzorak Slike

“Smiljomanija”, koja veæ dulje vrijeme trese Hercegovinu, nije zaobišla ni širokobriješko selo Buhovo. Unatoè problemima koji su se pojavili, najprije s otkupnom cijenom, a zatim i blokadom otkupa zbog prezasiæenosti destilerija, smilje je i dalje top tema u cijeloj Hercegovini, piše Veèernji list BiH.

Pred nasadima smilja sve više uzmièu tradicionalne kulture, a sve je više zažutjelih njiva s južne strane brda Trtle, s pogledom na Biokovo.

Smilje se bralo desetljeæima

“Prihodi od smilja nisu samo danas aktualni. Ja sam još sedamdesetih godina branjem smilja zaraðivao za život. Sjeæam se kako sam 1974. prevezao u više navrata po nekoliko kilograma smilja u Èerin. Duhanska stanica u Širokom Brijegu tada nije otkupljivala ljekovito bilje.

Tada sam za to primio znatna sredstva koja su mi omoguæila i kupnju jednoga fotoaparata. Otkupljivala je i Duhanska stanica u Èitluku, i to ne samo smilje veæ i kadulju, vrijesak, bokvicu i još neko ljekovito bilje”, tvrdi mještanin Buhova Ivan Zlopaša, naglašavajuæi kako tada nitko nije sadio smilje, a u Buhovu ga je bilo u izobilju.

Danas se i Zlopaša uklopio u trend te je svoje male vrtove, takvi su uglavnom u Buhovu, zasadio smiljem. I baka Mara, koja iza sebe ima devet desetljeæa života, sjeæa se kako je mladež sedamdesetih godina svoje džeparce zaraðivala branjem ljekovitoga bilja.

“Sjeæam se kako su neki ljudi nakon Drugoga svjetskoga rata nailazili kroz selo i tražili da se bere smilje. Sjeæam se kako su govorili da to ide u neku tvornicu u Europi, sa znam da su spominjali neko ime kako ‘kokoške’, ili tome slièno. Znam da je i moj pokojni otac tim nekim ljudima predao jednu kolièinu smilja. Kažu i da je neki Dubrovèanin rukovodio tim otkupom”, nastavlja s prièom baka Mara.

Ona se sjeæa da su otkidali samo žute i kvalitetne vrhove milja koje je trebalo biti u punom cvatu. Na pitanje je li to sluèajno išlo u Francusku ili možda Pariz te sjeæa li se jesu li spominjali Coco Chanel, kazala je: “Tako su nekako govorili, a ja ti ne mogu zapamtiti te èudne rijeèi.”

Je li zaista tih godina Gabrielle Coco Chanel, francuska modna kreatorica, pionirka u svijetu mode, posegla do hercegovaèkoga sela Buhovo kako bi za svoje glasovite parfeme uzela najbolje od prirode? Je li u tim godinama glasoviti parfem Chanel No. 5, koji je lansiran još 1923., u svom sastavu imao i eterièno ulje od buhovskoga smilja?

“Nije mi poznat taj podatak, ali znam da je Buhovo idealno mjesto za najkvalitetnije smilje u svijetu. Tu je i najbolja klima, ali i teren za ovu kulturu. Samo znam da su se tada naše padine žutjele od smilja. Cijelo Buhovo ljeti je mirisalo na smilje”, kaže Vinko Topiæ, dipl. ing. agronomije, inaèe mještanin ovoga hercegovaèkoga sela.

Samoniklo je kvalitetnije

I Topiæ se sjeæa vremena u bivšoj Jugoslaviji kada su brali smilje koje je krasilo taj kraj. No, mlad je i ne sjeæa se detalja o branju toga smilja u ranijem razdoblju. Meðutim, danas je svjedokom nestanka onoga prirodnoga, samonikloga i ubrzane sadnje novoga smilja, koje se ne može usporediti s onim samoniklim.

“Ovo je zapadna granica submediteranske klime pa se, uz ostale poljoprivredne kulture, tu mogu naæi i masline i smokve i šipak. U ovom kraju takoðer je istinska i prirodna lokacija na kojoj je raslo i raste divlje smilje koje je nekada prekrivalo cijelo brdo iznad mjesta. Prije su ljudi imali veliki broj ovaca i koza koje su stoljeæima bile prirodni èistaèi prirode, brstile su travu, a smilje im je bilo gorko te ga nisu uništavale. Tako je smilje ostajalo bez korova, a iznimno je otporno na nedostatak vlage. Nestankom stoke, došlo je do toga da se smilje povuklo s brda ustupajuæi mjesto niskom raslinju i travi”, obrazlaže Topiæ nestanak smilja.

Danas, mali vrtovi, oaze u kojima su se nekada zelenili raštika i duhan, polako ali sigurno prekrivaju se sadnicama smilja. Veæ je oko 300.000 sadnica smilja istisnulo duhan i povræe, a ekspanzija ovoga mirisnoga bilja uskoro bi mogla posve zažutjeti i osunèano širokobriješko selo Buhovo.

Za sada se smilje ovdje sadi samo na površinama koje su i prije obraðivane. No, samo je pitanje dana kada æe teški strojevi poèeti od kamenitih Trtla praviti plodne terene za sadnice smilja koje bi trebale postati nositelji malih obiteljskih gospodarstava.

Veèernji List
 
« Prethodna   Sljedea »